Savremena tehnologija donela je brojne pogodnosti u svakodnevni život, ali i izazove u pogledu sedentarnog načina života, posebno kod mladih. Prosečan mladi čovek danas provodi nekoliko sati dnevno pred ekranima – računarima, telefonima i televizorima, što direktno smanjuje vreme dostupno za fizičku aktivnost i kretanje.
Smanjenje vremena ispred ekrana i povećanje fizičke aktivnosti ne zahtevaju drastične promene, već postepeno uvođenje zdravijih navika. Postavljanje vremenskih ograničenja za upotrebu uređaja, kao i definisanje perioda bez ekrana tokom dana, mogu biti efikasni prvi koraci. Uvođenje pravila poput “pre telefona, vežbanje” ili zamena jednog sata gledanja televizije kratkim fizičkim aktivnostima mogu doneti značajne promene u svakodnevnoj rutini.
Pronalaženje fizičke aktivnosti koja je zabavna i motivišuća ključni je faktor dugoročne promene. Ples, boračke veštine, joga, penjanje, rolanje ili bilo koja druga aktivnost koja pričinjava zadovoljstvo može biti odlična alternativa pasivnom vremenu provedenom pred ekranom. Kada fizička aktivnost postane izvor zadovoljstva, a ne obaveza, znatno je lakše razviti dugu i trajnu naviku.
Uvođenje strukturiranih pauza tokom sedenja, koje uključuju kratke vežbe istezanja ili hodanje, može doprineti smanjenju negativnih efekata dugotrajnog sedenja i podstaći veću fizičku aktivnost u toku dana.